Koncept living laba razvijen je na Institutu Massachussets u SAD-u 2003. godine. Povezuje ga se s Williamom Mitchellom, Kentom Larsonom i Alexom Pentlandom.
U središtu koncepta living lab nalazi se korisnik, te je jedna od glavnih odlika sinergija znanstvenog procesa u prirodnom svakodnevnom okolišu. U praksi, living lab u središte inovacijskog procesa stavlja građanina, čime se bolje oblikuju mogućnosti koje nude novi ICT koncepti i rješenja specifičnih potreba i težnji pojedinog lokalnog konteksta, kulture i kreativnih potencijala. Uključivanje građana ne znači samo konzultacije ili komentare, već stvarno kreiranje konačnog proizvoda, uključujući istraživanje, eksperimentiranje i razvoj. U tom smislu, krajnji korisnici uključeni su tijekom čitave proizvodne faze (od početne ideje do konačnog proizvoda).
Living lab metodologija predstavlja međusobno povezivanje istraživačkog sektora (sveučilište, instituti) i subjekata vezanih za inovaciju (najčešće su to privatne tvrtke). Na taj način se razvijene inovacije približavaju stvarnom tržište jer odražavaju njegove stvarne potrebe i zahtjeve.
Glavna ciljana skupina ovog alata su mala i srednja poduzeća, akademska i istraživačka zajednica, državna, regionalna uprava te javnost.
Kad se govori o pozitivnim utjecajima living laba svakako je potrebno navesti: integraciju korisnika, smanjenje tehnološkog i poslovnog rizika, dobrobit za mala i srednja poduzeća, pristup široj bazi ideja.
5 ključnih elemenata living laba su: aktivno uključenje korisnika (u svim fazama razvoja proizvoda), stvarno okruženje, sudjelovanje dionika, korištenje više metoda, ko-kreacija.
Kao glavnu snagu living lab alata možemo navesti: uključivanje korisnika u razvojni proces, smanjenje tehnološkog i poslovnog rizika, te dobrobit za mala i srednja poduzeća. Living labovi su korisni za mala i srednja poduzeća, mikroorganizacije i startupove, budući da mogu dijeliti resurse bez velikog ulaganja kapitala, a velike strukture pružaju pristup širem idejnom spektru. S druge strane, glavna slabost ovog alata je to što zahtijeva intenzivnu suradnju svih sudionika tijekom čitavog proizvodnog procesa, što ujedno predstavlja i najveći izazov ovog alata.
Alat living lab i njegovu metodologiju možda je najlakše približiti kroz nekoliko ključnih pitanja:
Pozitivni utjecaji i koristi metode living laba su sljedeći:
Pet ključnih elemenata living laba su:
Bitno je napomenuti kako se ova metodologija uspješno primjenjuje u mnogim zemljama: Belgija, Finska, Nizozemska, Poljska, Španjolska, Švedska, Švicarska, Italija...
Primjeri uspješnih living labova su:
Bristol Living Labom upravlja Knowle West Media Centre (KWMC), neprofitna organizacija s dvadesetogodišnjim iskustvom rada sa zajednicama i indvidualcima kako bi spoznali na koji se način suvremena tehnologija može koristiti za lokalne potrebe. Bristol Living Lab je mjesto gdje građani, umjetnici, poslovni i javni sektor rade zajednički u stvaranju novih ideja, alata i tehnologija usmjerenih na lokalne izazove, inovacije i proširenje mogućnosti.
Bristol Living Lab trenutno djeluje u sljedećim područjima:
Bristol Living Lab nalazi se u Knowle Westu, području s otprilike 5,500 kućanstava u južnom dijelu Bristola. Kao zajednice u većini gradova, Knowle West je visoko na ljestvici prema vladinim indeksima višestruke deprivacije; cilj KMWC-a je osigurati uključivanje pojedinaca i skupina u riziku od socijalne i digitalne isključenosti te ih podržati da postanu aktivni građani s jednakim pristupom mogućnostima grada. Projekti su naručeni od strane vladinih dobrovoljnih i javnih organizacija, od lokalnih skupina do nacionalnih organizacija, a KWMC aktivno sudjeluje u europskim projektima.
Bristol Living Lab je pokretač promjena u zajednici: KWMC djeluje kao 'broker' između građana i organizacija, osiguravajući da svaki sudionik u određenom projektu može pridonijeti svojim znanjem i iskustvom. KWMC usvaja pristup istraživačkog postupka, gdje se kontinuirano razmišljanje i evaluacija ugrađuju u radni proces, što omogućava KWMC da bude fleksibilan i odgovara na promjenjive potrebe partnera i zajednica.
U sljedećih pet godina KWMC će imati ulogu kao dio bristolskog konzorcija unutar projekta Horizon2020 Lighthouse - REPLICATE voditi angažman zajednice kao dio konzorcija Bristol u projektu Horizon 20:20 Svjetionik, REPLICATE. Ostali partneri su San Sebastian (vodeći) i Firenca. Bristol Living Lab će dijeliti učenje i znanje te surađivati s drugim zainteresiranim living labovima, posebice onima koji djeluju u području surađivati s drugim zainteresiranim živućim laboratorijima, posebice u odnosu na ulogu građana u ovom glavnom programu ICT, energije i mobilnosti.
KWMC je razvio snažne veze s pojedincima, grupama i organizacijama kako na lokalnoj razini u Bristolu tako i na nacionalnoj. Organizacija je usmjerena na pozitivne društvene, kulturne i ekonomske promjene podupiruću ljude na stvaranje, inovaciju i proizvodnju. Umjesto da „tretira“ ljude samo kao potrošače uz pretpostavku da je tehnologija rješenja problema, KWMC spaja različite ljude kako bi razvili nove ideje i ko-kreirali rješenja.
Primjeri projekata Bristol Living Laba uključuju:
Bristol Living Lab u svojim projektima koristi različite pristupe, uključujući ko-kreaciju, inovativnost koju potiče korisnik i otvorenu inovaciju. Metodologije i alati koje je KWMC razvio uključuju:
*Sadržaj preuzet s web stranice: https://enoll.org/network/living-labs/?livinglab=bristol-living-lab
1 European Network of Living Labs