UNI/PdR 27:2017

UNI/PdR 27: 2017 Smjernice za upravljanje i razvoj procesa za odgovornu inovaciju

Alat su razvile tri organizacije: Centar za razvoj inovacije i gospodarstva (CISE), Talijanska udruga za industrijski dizajn (AIRI) i talijanska Nacionalna organizacija za normizaciju (UNI).

Glavni cilj ovog alata je potpora malim i srednjim poduzećima u svim fazama njihovog životnog ciklusa kako bi se što više razvili i postigli rast uključivši se u inovativne procese. Jednako tako, alat omogućava povećanje učinkovitosti resursa, zelenog rasta, integraciju eko-inovacija i upravljanja okolišem.

Kako bi postao sastavni dio poslovnog modela tvrtke, RI mora preći iz teorije u praksu i biti sastavni dio stvarnog inovacijskog postupka. S obzirom na domenu (inovaciju), potreban je sustavni pristup koji, istodobno dosljedan, koherentan i sveobuhvatan, omogućuje fleksibilnost u osmišljavanju rješenja.

Nekadašnji UGO sustav upravljanja, sada UNI / PdR 27: 2017 je skup zahtjeva i smjernica koje omogućavaju identifikaciju rješenja. Ne radi se samo o jednom alatu koji se nasumično primjenjuje.

Navedene smjernice su skup zahtjeva/potreba koje bi tvrtke trebale integrirati (kroz specifično/originalno upravljanje i nova operativna rješenja i praksu) kako bi upravljali svojim inovacijskim procesima, prema načelima odgovorne inovacije, uključujući angažman dionika, prevencije rizika i/ili principe opreza, društvene i ekološke održivosti, ekonomsku i financijsku održivost.

Smjernice također naglašavaju važnost pokazatelja i komunikacijskih procesa, kako bi se osigurali upravljanje i otvorenost. Pružaju reference za procjenu i certifikaciju treće strane, upravljanje i njihovu usporedbu,a posebno objašnjavaju angažman dionika, kao i inovativni pristupe u dizajniranju i provedbi javnih politika kao što su Triple Helix1 i Quadruple Helix2 modeli čime participativne stranke imaju koristi od korištenja i provedba: tvrtke, javna tijela i druge institucija, akademske zajednice i istraživači, potrošači/korisnici i građani.

Smjernice pružaju referencu za upravljanje i vrednovanje, a posebno uzimaju u obzir angažman dionika, stoga svi akteri Quadruple Helix modela imaju koristi od njihove implementacija: tvrtke, javna tijela i druge institucije, akademska zajednica i istraživača, potrošača / korisnika i građana.

UNI/PdR 27: 2017 su smjernice koje pružaju pitanja koja se trebaju riješiti i načela koja se moraju poštivati u rješavanju tih pitanja.

Smjernica za njihovu provedbu u specifičnom industrijskom kontekstu nedostaje jer bi trebale proizaći kao rezultat provedbe pilot aktivnosti tijekom sljedećeg mjeseci.

Poduzeća, institucije i građani pripadaju glavnim ciljanim skupinama metodologije. Ona pomaže poduzećima definirati metodologiju za integriranje inovacija uzimajući u obzir dionike i društvena očekivanja. U slučaju kad se radi o institucijama ovaj alat/metodologija može biti korisna prilikom odabira poduzeća za partnerstvo kao i za korištenje javnih sredstava za podršku tvrtkama koje stvarno sudjeluju u poboljšanju kvalitete života. Za građane alat pomaže prepoznati poduzeće koje je usmjereno na odgovorno pristupanje inovacijama.

Iako vremenski okvir za implementaciju ovisi o specifičnim organizacijeskim karakteristikama svake ciljane skupine, trebalo bi u prosjeku omogućiti šestomjesečno razdoblje za osmišljavanje RI sustava upravljanja i započeti njegovu provedbu. Idealno, sustav bi trebao biti potpuno ispitan nakon trogodišnjeg razdoblja, kako bi se provjerili njegovi trajni rezultati.

Trenutno ne postoji formalan proces obuke ili druga sredstva za edukaciju već se povratne informacije o implementaciji i koristivosti ove metodologije dobivaju praksom.

Počevši od 2012. godine CISE (Centar za razvoj inovacije i gospodarstva) je proveo pilot aktivnosti s 5 talijanskih poduzeća za testiranje UGO standarda. Poduzeća su pripadala kemijskoj, mehaničkoj i industrijskoj proizvodnji te je jedna od pet tvrtki istaknuta i inovativna tvrtka koja proizvodi bioplastiku.

Pilot je rezultirao potvrdnom povratnom informacijom za provjeru i implementaciju UGO standarda te je predstavio priliku za početak suradnje s AIRI i UNI. Nakon nekoliko mjeseci intenzivnog rada na metodologiji, 2016. godine, UGO standard postaje službena referentna praksa. Prema UNI i CEN propisima, referentne prakse su normativni dokumenti koji su dostupni svim zainteresiranim stranama za procjenu. UNI/PdR 27: 2017 objavljen je u ožujku 2017. i dostupan je besplatno za preuzimanje, konzultacije, procjene i primjenu.

Trenutačno je registrirano više od 200 preuzimanja na UNI-ovoj bazi podataka. Praksa će biti dostupna 5 godina. Na kraju tog razdoblja, ukoliko se pokaže da alat udovoljava očekivanjima dionika, UNI će nakon detaljne analize biti spreman za početak razvijanja alata kao nacionalnu normu.

Glavna snaga alata je da određeni standardi/skupine zahtjeva pružaju zajedničku referencu koja omogućuje usporedbu i vrednovanje, čime se konkuretnost. Alat također podržava jasnu komunikaciju i učinkovit angažman s dionicima. Osim toga, određeni standardi/skupine zahtjeva pružaju interne alate za planiranje, implementaciju te procjenjuju procese i njihovo poboljšanje, pomoću jasno utvrđenih strateških i operativnih pristupa, čime se izgrađuje interna inteligencija.

Nasuprot tome, glavna slabost alata je da su standardi osmišljeni za široku primjenu kako bi potakli učinak usporedbe, kao i učinak "regulacije tržišta". Nažalost, primjena bivšeg UGO standarda, danas UNI / PdR 27: 2017, je još uvijek vrlo mala.                                                                                                                                                            

 UNI PdR - značajke alata 

                                                                                                        

Glavni izazov alata je da - iako se širi putem događaja, publikacija, pa čak i kao podrška početnoj provedbi - smjernice ne idu dalje od eksperimentalne faze, čime nema nikakvog stvarnog utjecaja na konkurentnost tržišta. Naravno, alati bi uvelike pružili pogodnosti tvrtkama koje ih provode, ali širi cilj tvrtke - implementacija RI ne bi bio postignut. Bilo bi preporučljivo biti u mogućnosti raditi u velikim razmjerima prilikom širenja smjernica, ili - barem - stvoriti uvjerljivI poslovni slučaj za implementacijU, uz potporu širenja na razini Europske Unije. Daljnji izazovi se odnose na širenje RI općenito:

  • Nedostatak poslovne kulture inspirirane ciljevima održivog razvoja i društvenim izazovima;
  • Trenutna niska svijest o načelima odgovorne inovacije, njenim prednostima i izazovima, što znači da svi sudionici Quadruple Helix modela nisu spremni učinkovito surađivati na razini inovacijskog procesa;
  • Potreba za srednjoročnim i dugoročnim pogledom, što nije učestalo među malim i srednjim poduzećima, koja predstavljaju jasnu većinu poduzeća EU-a;
  • Rasprava o RRI-u još je uvijek u tijeku i konačni referentni okvir za poduzeća još nije dostupan kao ni jasan poslovni slučaj;
  • Nedostatak jasne političke podrške za odgovorne inovacije.

1 Triple Helix Model - odnosi se na set interakcija između akademskog i poslovnog sektora te upravljačkih struktura kako bi se potaknuo gospodarski i društveni razvoj.

2 Quadruple Helix Model - dodana je četvrta komponenta: civilno društvo.